Kako izraziti gradacijski odnos upotrebom veznika 而且/érqiě?

 
Složene rečenice u kineskom jeziku se dele u dve vrste, u prvu spadaju složene rečenice naporednog odnosa sastavljene od dve ili više nezavisnih klauza, koje imaju jednaki gramatički status i jedna drugu ne određuju niti objašnjavaju. Naporedne složene rečenice se na osnovu odnosa između klauza mogu dalje podeliti na: sastavne, suprotne, sukcesivne, gradacione i rastavne. U narednom delu ćemo kroz primere objasniti na koji način se u kineskom jeziku iskazuju složene rečenice različitih naporednih odnosa.
 
I. Sastavni odnos: Nezavisne rečenice opisuju nekoliko međusobno povezanih stvari ili događaja, ili nekoliko situacija u vezi jedne teme. U kineskom jeziku nisu potrebni veznici u ovoj vrsti složenih rečenica, već će se u govoru napraviti pauza, a u pisanju staviti zarez. Naravno, ponekad se mogu koristiti „一边……一边……/yìbiān…yìbiān” (i…i), „也/yě” (takođe), „又……又……/yòu…yòu” (i…i) i drugi veznici. Na primer:
 
1) 我平时喜欢在家看看书,听听音乐,看看电视。/Wǒ píngshí xǐhuan zài jiā kànkan shū, tīngting yīnyuè, kànkan diànshì. (Obično volim da kod kuće čitam knjigu, slušam muziku i gledam televiziju.)
2) 我喜欢玩手机,看朋友圈,有时候也上网玩玩游戏。/Wǒ xǐhuan wánr shǒujī, kàn péngyouquān, yǒushíhou yě shàngwǎng wánwan yóuxì. (Volim da provodim vreme na mobilnom telefonu, listam Momenti, ponekad i igram igrice na Internetu.)
3) 米莉查和王芳一边喝果汁儿一边聊天。/Mǐlìchá hé Wáng Fāng yìbiān hē guǒzhī’r yìbiān liáotiān. (Milica i Vang Fang piju sok i ćaskaju.)
4) 他又学习汉语,又教孩子们英语。/Tā yòu xuéxí Hànyǔ, yòu jiāo háizimen Yīngyǔ. (On i uči kineski, i predaje engleski deci.)
 
II. Suprotni odnos: Nezavisne klauze predstavljaju međusobno suprotne i nepodudarne
situacije. U ovoj vrsti složenih rečenica obično se ne koriste vezne reči, a ponekad se na početku druge klauze može dodati veznik „而/ér” (ali, međutim). Na primer:
 
5) 我喜欢吃蔬菜,我弟弟喜欢吃肉。/Wǒ xǐhuan chī shūcài, wǒ dìdi xǐhuan chī ròu. (Ja volim da jedem povrće, a moj brat voli da jede meso.)
6) 学校前边是一个车站,后边是一个大公园。/Xuéxiào qiánbiān shì yī ge chēzhàn, hòubiān shì yī ge dà gōngyuán. (Ispred škole se nalazi autobuska stanica, a iza je veliki park.)
7) 这公园里有很多人打篮球、踢足球,街上也有很多人逛街、喝咖啡。/Zhè gōngyuán lǐ yǒu hěn duō rén dǎ lánqiú, tī zúqiú, jiēshàng yě yǒu hěn duō rén guàngjiē, hē kāfēi. (U ovom parku ima puno ljudi koji igraju košarku, fudbal, a na ulicama takođe ima puno ljudi koji šetaju, piju kafu.)
8) 我平时常和朋友去逛街,而我哥哥只喜欢宅在家里。/Wǒ píngshí hé péngyou qù guàng jiē, ér wǒ gēge zhǐ xǐhuan zhái zài jiālǐ. (Ja obično često sa prijateljima šetam gradom, a moj brat samo voli da se zavuče u kuću.)
 
III. Sukcesivni odnos: Nezavisne klauze opisuju sled radnji ili okolnosti i između njih nije potrebno koristiti vezne reči. Redosled klauza sukcesivnog odnosa je strogo uslovljen hronološkim sledom radnji ili događaja. Ponekad se za povezivanje klauza može koristiti „(先)……,然后/ (xiān)…ránhòu ” (prvo…zatim), takođe, možemo u drugu klauzu dodati „又/yòu” (i, opet), „也/yě” (takođe), „于是/yúshì” (zato, stoga) i druge reči koje vrše funkciju povezivanja. Na primer:
 
9) 你把你的微信二维码打开,我扫一下。/Nǐ bǎ nǐ de Wēixìn èrwéimǎ dǎkāi, wǒ sǎo yíxià. (Otvori svoj QR kod na Vičetu da skeniram.)
10) 你先填写一下自己的手机号,然后点击“注册”。/Nǐ xiān tiānxiě yíxià zìjǐ de shǒujīhào, ránhòu diǎnjī “zhùcè”. (Prvo upiši svoj broj mobilnog telefona, zatim klikni „registrovati se”.)
11) 你上完课,马上就可以回家了。/Nǐ shàng wán kè, mǎshàng jiù kěyǐ huí jiā le. (Kada završiš čas možeš odmah da ideš kući.)
 
IV. Gradacioni odnos: Klauza koja sledi predstavlja gradaciju u odnosu na situaciju koja je iskazana u prvoj klauzi. U ovoj vrsti složenih rečenica česte su vezne reči, kao što su: „不但/búdàn” (ne samo), „不仅/bùjǐn” (ne samo), a u drugoj „而且/érqiě” (već i), „还/hái” (još, i), „也/yě” (takođe), „更/gèng” (više), „甚至/shènzhì” (čak), itd. Na primer:
 
1) 网上什么都能买到,而且支付也很方便。/Wǎngshàng shénme dōu néng mǎidào, érqiě zhīfù yě hěn fāngbiàn. (Na Internetu sve može da se nađe, još je i način plaćanja vrlo jednostavan.)
2) 我喜欢游泳,更喜欢逛街。/Wǒ xǐhuan yóuyǒng, gèng xǐhuan guàng jiē. (Volim plivanje, a još više volim da šetam gradom.)
3) 他不但是我朋友,而且还是我老师。/Tā bú dàn shì wǒ péngyou, érqiě háishi wǒ lǎoshī. (On ne samo da je moj prijatelj, već je i moj profesor.)
4) 淘宝网上的东西不仅价钱便宜,而且质量也不错。/Táobǎo wǎngshàng de dōngxi bùjǐn jiàqián piányi, érqiě zhìliàng yě bú cuò. (Stvari na internet platformi Taobao ne samo da su jeftine, već su i kvalitetne.)
 
V. Rastavni odnos: Dve ili više klauza ponaosob iskazuju nekoliko situacija, među kojima je potrebno odabrati jednu. Između klauza se obavezno nalazi veznik tako što se u obaveštajnim rečenicama koristi „(或者)……或者……/ (huòzhě)…huòzhě” ((ili)…ili), „要么……要么……/yàome…yàome” (ili…ili); „不是……就……/búshì…jiù” (ne, nije…već, onda), itd., a u upitnim rečenicama „还是/háishi” (ili).
 
1) 这公园里有很多人散步,或者和孩子们一起打篮球、踢足球。/Zhè gōngyuán lǐ yǒu hěn duō rén sànbù, huòzhě hé háizimen yìqǐ dǎ lánqiú, tī zúqiú. (U ovom parku ima puno ljudi koji šetaju ili sa decom igraju košarku, fudbal.)
2) 这个周末去滑冰,或者去游泳,我都可以。/Zhè ge zhōumò qù huábīng, huòzhě qù yóuyǒng, wǒ dōu kěyǐ. (Ovog vikenda mogu na klizanje ili na plivanje.)
3) 我哥周末要么在家刷朋友圈,要么看书看电视。/Wǒ gē zhōumò yàome zài jiā shuā péngyouquān, yàome kàn shū kàn diànshì. (Moj brat vikendom kod kuće ili lista Momenti ili čita knjigu, gleda televiziju.)
4) 我弟弟每天不是玩手机,就是看电视。/Wǒ dìdi měitiān bú shì wán shǒujī, jiù shì kàn diànshì. (Svakog dana moj brat ako ne provodi vreme na telefonu, onda gleda televiziju.)
5) 他不是老师,就是翻译。/Tā bú shì lǎoshī, jiù shì fānyì. (Ako on nije profesor, onda je prevodilac.)
6) 你们去逛街,还是去看电影?/Nǐmen qù guàng jiē, háishi qù kàn diànyǐng?(Idete da šetate gradom ili da gledate film?)
 

Autor: prof. dr Jin Xiaolei
Prevod: mr Sara Komosar